Siva zona "rada na crno"

Bez autora
Mar 14 2011

Zvanični podaci o tome koliko je radnika u Crnoj Gori zaposleno „na crno" ne postoje, jer država još uvjek nije sprovela kompletnu i sveobuhvatnu analizu te pojave koja bi pokazala kakvo je realno stanje u zoni sive ekonomije. Ipak, procjenjuje se da ima više desetina hiljada takvih slučajeva na crnogorskom tržištu rada. U našoj zemlji je od 15 do 40 hiljada radnika zaposleno u zoni sive ekonomije. Najviše ilegalaca ima u građevinarstvu, trgovini i ugostiteljstvu, a uglavnom dolaze iz susjednih zemalja - Srbije, BiH, Makedonije. Ipak, nema preciznih podataka o tome koliki je realan obim sive zone; postoje tek - procjene. Procjenjuje se da je u sivoj zoni, naročito u jeku turističke sezone, zaposleno od 15 do 40 hiljada ljudi, što domaćih, što stranih radnika. Ipak, teško da neko može precizno reći koliko stranaca kod nas radi ilegalno, jer taj broj uglavnom varira u zavisnosti od sezone.

Siva zona "rada na crno"Zvanični podaci o tome koliko je radnika u Crnoj Gori zaposleno „na crno" ne postoje, jer država još uvjek nije sprovela kompletnu i sveobuhvatnu analizu te pojave koja bi pokazala kakvo je realno stanje u zoni sive ekonomije.

Ipak, procjenjuje se da ima više desetina hiljada takvih slučajeva na crnogorskom tržištu rada, piše Portal Analitika.

Prema procjenama crnogorskog Zavoda za zapošljavanje, u našoj zemlji je od 15 do 40 hiljada radnika zaposleno u zoni sive ekonomije. Najviše ilegalaca ima u građevinarstvu, trgovini i ugostiteljstvu, a uglavnom dolaze iz susjednih zemalja - Srbije, BiH, Makedonije. Ipak, nema preciznih podataka o tome koliki je realan obim sive zone; postoje tek - procjene.

Procjenjuje se da je u sivoj zoni, naročito u jeku turističke sezone, zaposleno od 15 do 40 hiljada ljudi, što domaćih, što stranih radnika. Ipak, teško da neko može precizno reći koliko stranaca kod nas radi ilegalno, jer taj broj uglavnom varira u zavisnosti od sezone - kaže za Portal Analitika Zoran Jelić, direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, navodeći da Crna Gora nedostatak radne snage u deficitarnim poslovima uglavnom uvozi iz zemalja u regionu.

Prema podacima ZZZCG, stranci se uglavnom zapošljavaju u onim djelatnostima gdje postoji deficit u ponudi domaće radne snage, i to u oblasti turizma i ugostiteljstva, građevinarstva i, u nešto manjem obimu, u poljoprivredi, gdje je i najzapaženija pojava ilegalnog rada - objašnjava Jelić.

Zapošljavanje ljudi sa strane je očigledno crnogorska nužnost. No, rad na crno je oznaka – sistemskog problema.

Činjenica da poslodavci ne prijavljuju zaposlene ili, češće, ne plaćaju za njih obavezne poreze i doprinose, prepoznata je kao višestruko štetna pojava - kako u pogledu ostvarivanja prihoda budžeta i državnih fondova, tako i sa aspekta ostvarivanja prava iz socijalnog osiguranja, u prvom redu prava na penzijsko osiguranje.

Suzbijanje ove pošasti zahtijeva organizovano i koordinisano dejstvo svih relevantnih državnih institucija, kazao je, pored ostalog, prvi čovjek Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, i naglasio da borba protiv nelegalnog rada stranaca prevazilazi okvire jedne institucije.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik